Zaključak sa tribine ““MOŽE LI SE VJEROVATI HRVATSKIM SUCIMA I PRAVOSUĐU?” – “Ovdje nema sustava, ovo je kontrolirani kaos, a u kaosu ne možete identificirati krivca!”

Zaklju ak sa tribine MO E LI SE VJEROVATI HRVATSKIM SUCIMA I PRAVOSU U Ovdje nema sustava ovo je kontrolirani kaos a u kaosu ne mo ete identificirati krivca

10.prosinca 2018. godine povodom Međunarodnog dana ljudskih prava iz Banskih dvora priopćeno je slijedeće:

Hrvatska Vlada kao temeljna polazišta svog rada uzima zaštitu temeljnih sloboda i prava svakog čovjeka!

Iz Vlade ističu da posebnu pozornost pridaju zaštiti prava nacionalnih manjina, osoba s invaliditetom, djece i žena, kao i svih ugroženih skupina jer je kontinuirano podizanje razine zaštite ljudskih prava i uspješna briga o najpotrebitijima pravi pokazatelj snage svakog društva. Načela Opće deklaracije, napominju, ugrađena su i u Ustav Republike Hrvatske, koji u svojim odredbama sadržava najviše standarde zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.“

Istoga dana u Novinarskom domu održana je tribina na temu  “MOŽE LI SE VJEROVATI HRVATSKIM SUCIMA I PRAVOSUĐU? koja daje sasvim drugačiju sliku od ove koja se nazire priopćenjem Vlade RH.

Kao da se radi o dva potpuno različita svijeta, priča o ustavnim pravima, vrednotama zajamčenim temeljnim zakonom jedne Države, istopila se u svega dva i pol sata za koje vrijeme su se nizali govornici i govori prisutnih.

Uvodno izlaganje imao je novinar i publicist Darko Petričić.  Danas 70 godina od prvog potpisivanja Konvencije o ljudskim pravima možemo konstatirati da su ljudska prava u Hrvatskoj, onako kako ih definira Konvencija, mrtvo slovo na papiru, jer se njezine odredbe ne primjenjuju u praksi.

Krupni kapital u posjedu kompanija, banaka i pojedinaca kao i utjecajni lobiji definiraju i određuju granicu ljudskih prava u Hrvatskoj.

Zakone u brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, donose parlamenti koji su pod kontrolom krupnog kapitala i interesnih lobija. Takvi zakoni uvijek su usmjereni i idu na štetu pojedinaca i građana, a u korist prikrivenih kontrolora političara na vlasti.

Državne institucije i ukupno pravosuđe, umjesto da štite ljudska prava postaju njihovi najveći kršitelji.

Antun Bačoka, predsjednik Udruge Korektiv iznio je porazne pokazatelje o radu sudova i sudaca, određena saznanja o sprezi državnog odvjetništva, sudaca i policije, a koji su svi zajedno pod neskrivenim patronatom politike.   Prisutni su bili zgroženi i video prezentacijom kojom je predstavljen način pljačke privatnog vlasništva  višemilijunske vrijednosti, radi čega se vode i  desetogodišnji sudski sporovi čije vođenje je otežano korupcijom u sudstvu i političkim vezama. (Obzirom na opsežnost i važnost materijala  izlaganje svakog govornika pojedinačno ćemo objavljivati i kao  posebne tekstove.)

Bivši sudac Tonči Majica koji je taknuvši u kriminalnu hobotnicu i sam postao žrtva sustava i prolazi kalvariju, iznio je svoja iskustva utemeljena na radu unutar pravosudnog sustava.  „Stolci su uglavnom na četiri noge, no postoji i onaj tzv. “vražji tronožac”, na tri noge. Mogli bismo reći da je upravo taj tronožac zakonodavna, izvršna i sudbena vlast. Na tom tronošcu je ugodno sjediti jer pruža životnu i financijsku sigurnost, ugled. No upravo se tu najviše krše ljudska prava. Sustav i zakonodavna vlast krivi su za lošu prezentaciju i doživljaj pravosuđa u javnosti.  Politika tvrdi da smo demokratska zemlja, pozivaju se na demokratski napredak a nekad je u sudskim postupcima odlučivalo vijeće trojice, danas sudi sudac pojedinac.  Često se stoga događa da odvjetnik stranke u sudnici govori jedno, a sudac zapisničaru diktira drugo.  Da sudi vijeće, takve stvari se ne bi mogle dogoditi, jer bi uvijek netko napravio korekciju.  Ukinuto je i ujednačavanje sudske prakse. Danas sudstvo funkcionira tako da sud iz jednog grada donosi jednu odluku, a sud iz drugog grada drugačiju.

Građanin ne može podnijeti reviziju Vrhovnom sudu jer nema pravosudni ispit. Na taj način mu je uskraćen pristup pravosuđu.  Izbor sudaca složen je tako da samo suci unutar sustava mogu napredovati, dok odvjetnici koji žele postati suci imaju ograničene mogućnosti.  2018 godine postoji 900 stotina blokiranih odvjetnika koji nisu u mogućnosti podmirivati svoje obveze, zato što sustav „preferira interesne zajednice“.  Radi svega treba mijenjati sustav, načiniti pozitivnu i  negativnu selekciju sudaca i državnih odvjetnika, mijenjati izborni sustav, na kraju je rekao Tonči Majica.

Nada Landeka, novinarka i jedna od osnivačica Udruge za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa rekla je:  “U Hrvatskoj se osim ljudskih prava najviše krši i pravo na pristup pravosuđu i pravo na pošteno suđenje. Sudstvo i vlast postupaju prema srednjovjekovnoj izreci francuskog kralja Luj XIV – „Država, to sam ja!“  Kao što je Luj XIV bio ne samo kralj Francuske već i kralj apsolutizma, tako je i u Hrvatskoj uveden politički apsolutizam, po kojem parlamentarna većina može što hoće, dok ostali narod, ne samo da ne uživa pravo na pošteno suđenje, i na pravnu i pravednu državu, već su im ukinuti i pravo na riječ, pa i pravo na komentiranje (ponovo je uveden verbalni delikt kroz kazneno djelo klevete), dok su im vlasništvo i imovina potpuno nezaštićeni, nikad ne znajući kada će koji predator s dobrim političkim i pravosudnim vezama posegnuti za nečim što je privatno vlasništvo.

Narod Republike Hrvatske ne vjeruje u pošteno suđenje niti u nezavisnost sudaca. Povjerenje građana u pravosudni sustav nije se promijenilo niti ulaskom u EU. Većina građana uvjerena je da prosječni čovjek kao stranka u postupku ne može očekivati pošteno suđenje.

Svi znamo, da kako su se mijenjali političari i političke opcije tako su građanima u predizbornim kampanjama obećavali reforme u pravosuđu i javnoj upravi, koje reforme su trebale povećati njihovu učinkovitost i neovisnost o političkom i drugim utjecajima, te građanima pružiti pravnu sigurnost i ojačati im povjerenje u sudstvo. Na žalost, obećanja dana tijekom dva desetljeća nisu ispunjena već je stanje dodatno i pogoršano.

Tek neznatan dio građana RH danas vjeruje da sudovi rade zakonito, dok je Vlada RH na dnu rang ljestvice povjerenja, gdje dijeli mjesto sa Državnim odvjetništvom. To pokazuje istraživanje koje je provela GRECO (Grupa država za borbu protiv korupcije).

Prema izvješću Đure Sessa, predsjednika Vrhovnog suda RH, posljednjeg dana 2017. godine na hrvatskim sudovima bilo je 11.971 starih predmeta (onih koji se vode dulje od 10 godina).

Pravna  istraživanju GRECA  ukazuju na to da čak 73% zaposlenih u pravosuđu vide najveći problem upravo u utjecaju politike na sudove i policiju, kao i u korumpiranosti državnih odvjetnika.

Pažljivom dugogodišnjom analizom mogu reći da su glavni problem u pravosuđu, a čime se neposredno povrijeđuju i ljudska prava:

  • Utjecaj politike na pravosuđe
  • Dugotrajnost sudskih postupaka, naročito ovršnih, u kojima kamata često premašuje glavnicu
  • Sudovi koji bi trebali provoditi zakone ne postupaju zakonito
  • Sudski i odvjetnički troškovi
  • Korupcija i nepotizam
  • Nestručnost i neprofesionalnost sudaca, državnih odvjetnika
  • Nedostatak adekvatne kontrole rada sudaca, državnih odvjetnika
  • Mali broj postupaka (parničnih i kaznenih) zbog k.d. ratnog profiterstva, stjecanje prekomjernog bogatstva pretvorbom i privatizacijom
  • Neujednačenost sudske prakse
  • Arbitrarnost suca istrage koji odlučuje o provođenju ili neprovođenju istrage, odnosno omogućava ili onemogućava nastavak kaznenog progona protiv osoba za koje postoje osnovane sumnje da su počinile kazneno djelo od strane oštećenika kao privatnog tužitelja
  • Činjenica da je u stečajnom postupku sva ovlast dana stečajnom upravitelju, (nad kojim nema adekvatnog nadzora) koji može imovinu stečajnog dužnika prodati i za 1 kn
  • Nepovjerenje građana u zemljišne i druge javne knjige, i nesigurnost i nepovjerenje građana u pravnu državu

Izmjenama Ustava iz 2010. godine uvedeno je načelo nezastarjevanja kažnjivih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela vezanih uz pretvorbu i privatizaciju, a počinjenih za vrijeme Domovinskog rata. Za navedene promjene glasovale su gotovo sve političke stranke u Saboru, obzirom da bi u suprotnom sva kaznena djela počinjena pretvorbom i privatizacijom otišla u zastaru. Na žalost, unatoč izmjenama Ustava i donošenjem Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela i procesa pretvorbe i privatizacije, ima vrlo mali broj procesuiranih.

Hrvatska je osiromašena i opljačkana zemlja.

Procjenjuje se da je Hrvatskoj ratnim profiterskom i pretvorbom i privatizacijom počinjena izravna i neizravna šteta od tadašnjih 50 milijardi njemačkih maraka, revizijom nad 1556 subjekata utvrđeno je da je 370.000 ljudi izgubilo posao, „zagubljeno“ je 2,8 milijuna četvornih metara zemljišta i 90.000 m2 u objektima.

Europska mreža sudbenih vijeća provela je ispitivanje koje pokazuje da osim nešto nižih ocjena vlastitog rada, veći postotak hrvatskih sudaca žali se da su u posljednje dvije godine bili pod neprimjerenim pritiskom da odluče na određeni način u predmetu ili dijelu predmeta. Da im se to dogodilo, tvrdi 12%, no 82% hrvatskih sudaca tvrdi da takve pritiske nije doživjelo.

Predlaže da se Ministarstvu pravosuđa predloži  uvesti snimanje sudskih rasprava, a što bi donekle ulilo povjerenje i sigurnost građanima.

Danijel Galović iz Slobodne Hrvatske istaknuo je kako hrvatska Vlada djeluje po sistemu „opljačkaj, raskući, iseli“.  Hrvatska ima FINU koja „ubija“ podjednako vjerovnike i dužnike. Naime, najveću korist od ovrha ima upravo FINA.  2010. godine Jadranka Kosor suočena sa nedostatkom novca u državnom proračunu, posavjetovana svojim savjetnicima, kao predsjednica Vlade predložila je Ovršni zakon kojima je sva ovlast dana Financijskoj agenciji. Dok se to pitanje ne riješi, i dok se cijeli Ovršni zakon ne stavi izvan snage, a pravni stručnjaci ne napišu novi, koji će zaštititi prava građana, ne može se govoriti o ljudskim pravima koja jamči Ustav RH. Radi svega su premijeru Vlade RH poslali zahtjev za razrješenje ministra pravosuđa Bošnjakovića koji u godinu i 9 mjeseci nije učinio ništa po pitanju novog Ovršnog zakona.

Radovan Smokvina rekao je da se rad pravosudnih institucija u Hrvatskoj, sa percepcije korektnog pravosuđa, ne može zvati pravosuđe.   Posebno se osvrnuo na skupi pravosudni aparat,  sa prevelikim brojem sudskih djelatnika čije plaće i edukacija zahtijevaju ogromna sredstva koja se izdvajaju iz proračuna.  „Ja dolazim s druge planete,  iz uređene države Švicarske, u kojoj sustav, za razliku od Hrvatske funkcionira potpuno drugačije i ulijeva značajnu sigurnost svima koji u Švicarskoj žive. U Hrvatskoj takve sigurnosti nema, i teško je vjerovati da će je ikada i biti sa ovakvim sustavom. Sustav  je posložen tako da služi isključivo političarima, odnosno vlasti, koja je podijeljena na izvršnu, zakonodavnu i sudbenu” istaknuo je Smokvina i nastavio:

“Ne biste vjerovali, ali u Švicarskoj sporove male vrijednosti rješavaju domaćice. Žene koje su iz nekog razloga bez posla, kućanice, njih sudovi angažiraju za rješavanje sporova. Takvi sudski postupci rješavaju se za građane potpuno besplatno, i vrlo brzo i učinkovito. Tek vrlo ozbiljne sudske predmete, njih oko 20% rješavaju sudovi. Pljačke i financijske malverzacije istražuju porezni inspektori. To je njihov posao. Ako se uoči nesuglasje i nelogičnost između prihoda i imovine, porezni inspektori tada rade svoj posao, i obavještavaju policiju o tome, nakon čega se pokreću postupci. Vrlo jednostavno!” rekao je Smokvina, čiji je račun u Hrvatskoj blokiran, a zbog pravne nesigurnosti odlučio je i rasprodati  svu imovinu koju je imao u Hrvatskoj.

Na kraju su se izlaganjima priključili i prisutni, koji su ukratko iznijeli svoja stajališta, ali i prijedloge, o čemu ćemo zbog opširnosti  i vrlo zanimljivih izlaganja, objaviti ih u posebnim tekstovima.

Autor: Nada Landeka



UDRUGA VERONIKA VERE

UDRUGA VERONIKA VERE

Glavna aktivnost Udruge Veronika Vere je zaštita ljudskih prava i vladavina prava.

UDRUGA VERONIKA VERE je nepolitička, nestranačka, neprofitna, nevladina, dragovoljna udruga koja članstvo i prava članova uvjetuje prema svojim proklamiranim ciljevima.

Udruga Veronika Vere već osam  godina aktivno se zalaže za zaštitu ljudskih prava, pomoć i zaštitu žrtava pravosuđa. Koordinira između domaćih pravosudnih tijela i tijela Europe izvještavajući o pojedinim povredama ljudskih prava.

 Javnost i medije obavještava o pojedinim predmetima u kojima je utvrđena povreda ljudskih prava odnosno nepoštivanje zakonskih odredbi i Ustava od strane javnih tijela.

Dobrodošli

Dobrodošli

Dragi posjetitelji, želimo Vam srdačnu dobrodošlicu na našu stranicu.

Želimo vam još bolje nego do sada  približiti rad i djelovanje Udruge Veronika Vere.

Svi znamo da je stanje u hrvatskom pravosuđu alarmantno, to pokazuju ne samo izvješća europskih tijela i GRECO, već i svakodnevni tekstovi objavljeni u domaćim medijima. Na ovoj stranici pokušati ćemo svakodnevnim praćenjem rada pravosuđa, ukazivati na određena nesuglasja sa zakonom i Ustavom RH pri donošenju sudskih odluka, kako bi zajedničkim snagama poradili na pravu i pravdi u Hrvatskoj. 

Kontakt

Kontakt

Udruga Veronika Vere, za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa, iako djeluje više godina na pomoći i zaštiti žrtava pravosuđa,  još uvijek nema svoj vlastiti prostor. Stoga za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem kontakt obrasca.